Nije novost da je u Bosni i Hercegovini izuzetno teško biti poduzetnik zbog razloga kao što su visoki nameti države, velika birokratija, opsežne i besmislene regulacije te monopolski uvjeti pojedinih državnih kompanija, kao i nelojalna konkurencija u obliku politički uvezanih firmi sa unaprijed namještenim poslovima sa državom. Gledajući lakoću poslovanja i indeks globalne konkurentnosti BiH se nalazi na zadnjem mjestu u Evropi, zbog upravo navedenih razloga. No u tom sivilu ipak ima jedna pozitivna ekonomska priča koja nam dolazi iz Tešnja. 

Postavlja se pitanje koje glasi: Kako jedan grad od samo 50 000 stanovnika može biti tako ekonomski uspješan? Poslije rata, Tešanj se kao i većina općina u BiH, morao nositi sa ratnim štetama i tranzicijom. Ipak u Tešnju se nije čekala pomoć sa strane nego se odmah krenulo u tehnološke i organizacione promjene. Javni sektor je reformisan, veličina mu je svedena na optimalnu, te su mnogi procesi digitalizirani i ubrzani. To podrazumijeva da se ne čeka previše na potrebnu dokumentaciju za otvaranje firme i da su svi procesi ubrzani preko e-government sistema. 

Pored ovoga Općina Tešanj je kroz projekat „Biznis ideje za mlade“ uspjela da pomogne u otvaranju 15 novih biznisa i zapošljavanju mladih osoba. Ovaj trend podržavanja mladih poduzetnika se nastavio. Bitnu ulogu u svemu ovome igra i privatni sektor. Od 100 najuspješnijih kompanija, njih 23 su iz Tešnja, a najpoznatije među njima su Hifa Oil d.o.o., Grupacija AS d.o.o. i Mann+Hummbel BA. Posebno se mora pohvaliti Hifa Oil koja predstavlja prvu firmu u BiH koja je postigla inozemnu stratešku akviziciju, kupovinom LB.Profile GmbH, njemačke kompanije s najdužom tradicijom proizvodnje profila za vrata i prozore. Pored ovih kompanija bitno je spomenuti i brendove kiselih voda, koje su na međunarodnom takmičenju prirodnih karboniziranih voda u Virdžiniji (SAD) osvajale prva mjesta i kvalifikovale se kao najbolje vode u svijetu. O tome govori i podatak da je u Tešnju odnos stranih i domaćih investicija 50:50, što je dovelo do toga da u Tešnju posluje 17 stranih kompanija, koje dolaze iz 9 zemalja EU. U privatnom je sektoru zaposleno više ljudi nego u javnom, što za naše prilike predstavlja (blago rečeno) pozitivni šok, uzimajući u obzir činjenicu da živimo u društvu u kojem je država najveći i najpoželjniji poslodavac, i gdje je svaki treći zaposleni zapravo na teretu poreznih obveznika. 

Tešanj konstantno bilježi rast izvoza, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 112,01%. Ovom uspjehu pomažu još programi kao što su promocija privrednog potencijala, obuka radne snage i unaprijeđenja javno-privatnog partnerstva. Ovi uspjesi na polju ekonomije, ne bi bili mogući bez radnog mentaliteta ljudi iz Tešnja. Ovo područje je i prije rata, bilo poznato po marljivim i vrijednim ljudima, koji imaju poduzetan duh. Sve je ovo dovelo do toga da je Tešanj od strane poznatog časopisa Financial Times-a proglašen kao jedna od najboljih općina za investiranje u Jugoistočnoj Evropi. 

No šta bi to država tačno radila kada ne bi ometala razvoj i opstruirala i ekonomski uspješne općine poput Tešnja? Budžetska kriza Federacije i Kantona prenosi se na općine, dok se raspodjela sredstava vrši politički, a ne prema tome ko više proizvodi i efikasnije iskorištava investicije. To dodatno govori o potrebi snažnije decentralizacije države i povećanju autonomije lokalnih zajednica u zadržavanju poreskih prihoda (koji se prikupe na njihovim teritorijama)  u vlastitim budžetima i kreiranju politika koje adekvatnije adresiraju njihove probleme i lokalne potrebe, umjesto da im budžetska sredstva arbitrarno određuju otuđeni administrativni centri.  
 

Na kraju statistike govore same za sebe:

•    Svaki 5. zaposleni stanovnik/ca općine Tešanj je poduzetnik/poduzetnica;
•    Svaki 12. novozaposleni radnik/ca u BiH je u Tešnju
•    Svaki 17. šleper iz FBiH koji pređe BH granicu je natovaren u Tešnju
•    2,2 uposlena na 1 penzionera;
•    Svaki uposleni u metaloprerađivačkom sektoru u Tešnju svom poslodavcu zaradi 6 plata;
•    Carinska ispostava u Tešnju je među 8 najuspješnijih uprava u BiH prema ostvarenim rezultatima;
•    Izvoz više od 300 proizvoda, na tržišta više od 60 država, na 6 kontinenata; 
•    Svaka KM (privatna ili javna) uložena u Tešanj se višestruko vrati;

 

Za općinu od 50 000 ljudi ovo je nevjerovatna statistika, te je za pretpostavljati da bi ova općina postigla puno više da ima ekonomsku i političku podršku koje imaju druge privilegovane općine. Tešanj je primjer kako se uz modernizaciju javne uprave, rasterećenja za investitore i domaće poduzetnike, uz marljiv i odgovoran rad stanovnika može napraviti jedna ekonomski prosperitetna općina. U konačnici ovo vodi i do boljeg životnog standarda. Nadamo se da će ostale općine uzeti ovaj primjer kao pouku za bolje ekonomske politike u budućnosti.  


Piše: Emir Poričanin



Nazad na Vrh